MODEL EVALUACIJE DOPUŠTENIH SMJEŠTAJNIH KAPACITETA SVJETIONIČARSKIH ZGRADA U TURISTIČKOJ VALORIZACIJI

Mate Perišić, nav.ing.

Plovput d.o.o.Split,

Croatia

Neven Šerić, Ph.d.

University of Split,

Faculty of EconomicsSplit,

Croatia

ABSTRACT

The analysis of the sensitivity of the touristic micro location, in the context of receptive capacity, is a criterion, which determines the efficiency of the destination commercialisation for the long-term. The performance management of tourist destinations means achieving a sustainable level of spending on resources while retaining underlying competitiveness. In the development the project Stone Lights, this is an evaluation of the tourist value of Adriatic lighthouses. The authors of the project aim to determine the exact approach to the sustainable capacity within a controlled expenditure in the selected locations. Commercialization and the presumed legality of the project are confirmed in practice.

Experience is designed to model a pragmatic evaluation of the receptive capacity of the tourist destinations. The contemporary tourist practices often define the receptive capacity and access to the destination, primarily from the aspect of established competitive advantages. Format models with the aspect of destination management and allowable receptive capacity, means the purpose of customized marketing information systems, and known development opportunities of the specific tourist destinations.

The tourist evaluation of the Adriatic lighthouses, and the fundamental variables of the selected models, ecological sensitivity of the site, receptive capacity, hygienic disposal of waste water, ambient attraction of the destination, and the sensitivity of the each lightouse considering the number of max number of people staying there, needs to be determined.

Keywords: lighthouses, analysis, sensitivity, destination, capacities.

MODEL EVALUACIJE DOPUŠTENIH SMJEŠTAJNIH KAPACITETA SVJETIONIČARSKIH ZGRADA U TURISTIČKOJ VALORIZACIJI

  1. UVODNE NAZNAKE

DržavnopoduzećePlovputd.o.o.pravnijesljednikUredaosigurnostiplovidbeizdobaAustrougarskekojijeiniciraoizgradnjusvjetionikanaJadranu. Zbogiznimneambijentalneikulturnopovijesnevrijednostisvjetionika, upravljanjeovimnacionalnimresursomRepublikeHrvatskeosjetljivojeipretpostavljamultidisciplinaranznanstvenipristup, poglavito u segmentu evaluacije dopustivih smještajnih kapaciteta u svjetioničarskim zgradama.[1]NakonprvefazekomercijalizacijeprojektaKamenasvjetla– turistička valorizacija jadranskih svjetionika isti su kao osobita turistička odredišta prepoznati na globalnom turističkom tržištu.[2]Zahvaljujućiinovativnompristupuuupravljanjusvjetionicima -turističkimodredištima, teprimijenjenimekološkiprihvatljivimrješenjimaopsrkrbeenergijomizbrinjavanjaotpadnihhigijenskihvodaprojektuKamenaSvjetla 2001. godinejedodijeljen posebanOskarMinistarstvazaštiteprirodeiokolišaukategorijiTurizamiokoliš. Jadranski svjetionici koji se turistički valoriziraju vremenom su postali prepoznatljiva globalna turistička marka.[3]

Ekološka osjetljivost u kontekstu receptivnih kapaciteta jadranskih svjetionika problem je koji se u projektu Kamena svjetla Plovput prati još od faze razrade koncepta projekta.[4] Utvrđivanje kriterija dopuštenog receptivnog kapaciteta za svaki svjetionik koji se turistički valorizira preduvjet je dugoročnoj valorizaciji takvih specifičnih turističkih odredišta osobite ambijentalne vrijednosti.Uspješnost upravljanja turističkim odredištem posebne ambijentalne i kulturno povijesne vrijednosti podrazumijeva diferencirani pristup svakom analiziranom slučaju. Ova problematika predstavlja i znanstveni izazov zbog čega joj se u Plovputu pristupa multidisciplinarno uz kontinuiranu suradnju sa znanstvenicima s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Tijekom osmišljavanja i razvoja projekta Kamena Svjetla – turistička valorizacija jadranskih svjetionika utvrđivani su egzaktni održivi receptivni kapaciteti u cilju kontroliranog trošenja prirodnih resursa na lokacijama predviđenima za turističku valorizaciju. Komercijalizacijom projekta pretpostavljene zakonitosti su potvrđene u praksi.

U pripremi II faze projekta iskustva su kompilirana u praktičan model koji se koristi pri evaluaciji moguće turističke valorizacije svakog novog svjetionika za koji se u tom kontekstu radi analiza. Model, predstavljen u ovome radu se temelji na vrednovanju specifičnih karakteristika mikrolokacije i raspoložive stambene površine. U suvremenoj turističkoj praksi se definiranju receptivnih kapaciteta odredišta pristupa primarno sa aspekta procijenjenihkonkurentskih prednosti.[5]Kod specijaliziranih oblika turističke ponude, kao što je to smještaj na jadranskim svjetionicima, takav pristup ne bi bio u skladu s efikasnom i profitabilnom dugoročnom turističkom valorizacijom odredišta.[6] Oblikovanje modela upravljanja odredištem sa aspekta dopustivih receptivnih kapaciteta podrazumijeva svrsiprilagođen marketinški informacijski sustav, te spoznati svekoliki turistički potencijal konkretnog odredišta - svjetionika.

Implementacija modela evaluacije, izloženoga u radu,u kontekstu procjene dopustivih receptivnih kapaciteta pretpostavlja razumijevanje tržišne orijentacije ciljanih potrošača ove specijalizirane turističke usluge. Polazeći od toga reperkusije u oblikovanju modela evaluacije turističkog odredišta s osobitom ambijentalnom vrijednošću temeljene su na iskustvima i opažanjima tijekom proteklih desetak godina turističke valorizacije jadranskih svjetionika.

Dugoročna uspješnost upravljanja turističkom valorizacijom svjetionika ovisi i o praćenju posljedica turističkog boravka na prirodne resurse, razini tih trošenja, polucijama koje su posljedica boravka gostiju na svjetionicima, i drugim svekolikim posljedicama.

Procjena uspješnosti upravljanja turističkim odredištem osobite ambijentalne vrijednosti je relativan pojam.[7]Uspješnost u apsolutnom smislupodrazumijeva analizu trošenja prirodnih i drugih resursa na kojima se temelji atraktivnost i posjećenost konkretnog turističkog odredišta. Donošenje sintetičkih znanstvenih sudova tim je više otežano, i ovisi o provedbi posebnih istraživanja posljedica boravka turista na okruženje svjetionika. Na temelju takvih opažanja i pojedinačnih istraživanja oblikovan je model koji se predstavlja u ovome radu.

  1. MODEL EVALUACIJE DOPUŠTENIH SMJEŠTAJNIH KAPACITETA SVJETIONIČARSKIH ZGRADA U TURISTIČKOJ VALORIZACIJI

2.1. Odrednice pri odabiru varijabli modela

Tijekom prethodnih godina komercijalizacije ProjektaKamena svjetlautvrđene su određene međuzavisnosti, iz čega je razvidna nužnost kontinuiranog praćenja i analiziranja promjena u međuzavisnosti receptivnih kapaciteta mikrolokacije sa aspekta ekološke osjetljivosti i dopustivog intenziteta turističke valorizacije.[8]Na temelju tih iskustava pristupilo se testiranju mogućih odrednica pri odabiru varijabli budućeg modela dopuštenih smještajnih kapaciteta na pojedinom svjetioniku. U analizi pokazatelja kojima se na primjeren načinmože, u kontekstu vremenske varijable, trajno definirati receptivne kapacitete na pojedinom svjetioniku spoznate su mnoge korisne informacije.[9] Selekcijom te materije izlučene su slijedeće odrednice za odabir varijabli konkretnog modela:

  1. Efikasnost sustava zbrinjavanja otpadnih higijenskih voda na svjetioniku;
  2. Zabilježeni dojmovi gostiju koji su na svjetioniku boravili tijekom glavne sezone;
  3. Iskoristiva kvadratura prirodnih plaža na lokaciji;
  4. Troškovi, složenost i kapaciteti spremanja pitke i higijenske vode na svjetioniku;
  5. Kulturno-povijesni artefakti mikrolokacije svjetionika;
  6. Raznolikost nadmorske i podmorske flore i faune mikrolokacije svjetionika;
  7. Raspoloživa stambena površina svjetionika.

Odrednice su parcijalno vrednovane u traženju varijabli koje bi predstavljale platformu modela. Implementacija spoznaja podrazumijevala je i razumijevanje tržišne orijentacije ciljanih gostiju na svjetionicima. U toj analizifokus promatranja je bio na uzrocima konkretnih potreba koje se ponudom turističke usluge smještaja na svjetionicima teži primjereno zadovoljiti. Ubrzani tempo života, stres i prezaposlenost ostavljaju posljedice na psihu suvremenog čovjeka. Opuštanje u osami svjetionika terapija je koja se dokazala tijekom proteklih desetak godina komercijalizacije projektaKamena svjetla. Turistički boravak na svjetioniku treba ponuditi što manje sličnosti s civilizacijom iz koje gosti dolaze, ali i osigurati dostatan turistički komfor. Jedan od razloga odabira takvog turističkog odredišta je izoliranost lokaliteta.[10] U tom kontekstu konzervativni pristup u određivanju receptivnih kapaciteta pojedinog odredišta proprocionalan je premijskoj cijeni, a time i višoj profitnoj stopi.

2.2. Model i varijable modela

Definirani problem istraživanja odredio je odabir znanstvenih metoda za potrebe oblikovanja modela evaluacije. Konkretne metode istraživanja su odabrane s ciljem sveobuhvatne spoznaje značaja procjene prihvatljivih receptivnih kapaciteta turističkog odredišta, obzirom na osjetljivost prirodnih uvjeta. Metodologija je primijenjena na način kako bi se jasno izvele smjernice za efikasnu primjenu izloženoga modela upravljanja turističkim odredištem s osobitim prirodnim resursima.[11] Istraživanje je dijelom provedeno kao desk research, a dijelom na terenu, obilaskom svjetionika koji se trenutno turistički valoriziraju, te provedbom anketa sa turistima koji su na svjetionicima već boravili.

Pored općih metoda istraživanja - analize i sinteze, indukcije i dedukcije, deskripcije, eksplikacije i komparacije u istraživanju je korištena i metoda studija slučaja, te metoda funkcionalne analize. Premda je prirodno okruženje svakog od jadranskih svjetionika koji se turistički valoriziraju specifično, težilo se spoznati međusobno usporedive i mjerljive karakteristike svih promatranih odredišta u kontekstu pretpostavljenog turističkog standarda, te u konačnici procjene dopustivih receptivnih kapaciteta.Obilježja korištena u primjeni ove metode su temeljena naprostornom ambijentu obzirom na iskoristivost u egzaktne turističke svrhe, kapacitetu cisterni za vodu, kapacitetu sustava za zbrinjavanje otpadnih higijenskih voda,kapacitetu neovisne 220 voltne strujne mreže podržane alternativnim izvorima energije,osjetljivosti kopnene i podmorske flore i faune na turističku valorizaciju, i dr.

Polazeći od tih odrednica, te analizom raspoloživih podataka kao temeljne varijable modela evaluacije dopuštenih smještajnih kapaciteta svjetioničarskih zgrada u turističkoj valorizaciji su definirane:

  1. Ekološka osjetljivost lokacije – dinamički receptivni kapacitet
  2. Mogućnosti osiguranja pitke i higijenske vode
  3. Mogućnosti potpunog zbrinjavanja otpadne higijenske vode
  4. Ambijentalna atraktivnost lokacije
  5. Atraktivnost lokacije sa aspekta iskoristivog prostora za turističke aktivnosti
  6. Ekološka osjetljivost lokacije obzirom na broj osoba koje tamo istovremeno borave

Ad1) Ekološka osjetljivost lokacije je valorizirana sa aspekta dosadašnjeg prisustva ljudi na tom svjetioniku i u njegovom okruženju, te mogućih negativnih posljedica boravka i kretanja turista u okruženju svjetionika. Ocjena 1 definira neosjetljivost okruženja na korištenje ukupnih smještajnih kapaciteta svjetionika, a ocjena 5 visoku (rizičnu) osjetljivost na korištenje ukupnih smještajnih kapaciteta svjetionika.

Ad 2) Potencijal osiguranja pitke i higijenske vode valoriziran je sa aspekta da li je svjetionik spojen na vodovodnu mrežu, kolika je godišnja količina padalina koje pune cisternu i koliki je kapacitet cisterne, te složenost dopune cisterne vodonoscem, ili cestovnim pristup ako je svjetionik na kopnu. Ocjena 5 podrazumijeva da je svjetionik spojen na vodovodnu mrežu, a ocjena 1 da je cisterna malog kapaciteta (zbog konfiguracije tla ne postoji mogućnost proširenja), da je količina godišnjih padalina nedostatna za prosječnu turističku potrošnju vode, te da je dovoz vode kompliciran (morem) i generira visoki trošak.

Ad3) Potencijal potpunog zbrinjavanja otpadne higijenske vode procijenjen je ovisno o načinu koji se primjenjuje. Ocjena 5 podrazumijeva da je svjetionik na kopnu i spojen na kanalizacionu mrežu s kolektorom. Ocjena 1 podrazumijeva da je kapacitet upojnih jama zbog konfiguracije tla ograničen, ili je ograničen kapacitet bio jama koje se koriste. Izlijevanje otpadne higijenske vode u more projektom nije predviđeno.

Ad4) Ambijentalna atraktivnost odredišta podrazumijeva prirodne specifičnosti u okruženju svjetionika i u podmorju, atraktivnost plaža i dostupnost mora, te druge atraktivne sadržaje – arheološka nalazišta, endemske životinjske i biljne vrste i drugo. Postojanje mnoštva takvih sadržaja podrazumijeva ocjenu 5, a skromnost takvih sadržaja ocjenu 1.

Ad5) Atraktivnost odredišta sa aspekta iskoristivog prostora za sekundarne turističke aktivnosti definira ukupan prostor koji svojim karakteristikama omogućava jednostavno kretanje, istraživanje, šetnje, jednostavan pristup i ulazak u more i slično. Ocjena 5 pretpostavlja mnoštvo uređenih pješačkih staza u širem okruženju, cestovnu povezanost, postojanje turističkih sadržaja u užem i širem okruženju i sl. Ocjena 1 pretpostavlja ograničen prostor za kretanje, ograničen pristup moru, strme litice u okruženju svjetionika, prometnu izoliranost lokacije i sl.

Model se temelji na parcijalnom vrednovanju izvedenih varijabli, i utvrđenom potencijalu upravljanja svjetionikom - turističkim odredištem u kontekstu procjenjivih posljedica na svekolike resurse konkretne lokacije. Model inkorporira kontinuitet praćenja stanja prirodnih resursa u kontekstu redefiniranja receptivnih kapaciteta svjetionika koji su već komercijalizirani u turističke svrhe. Model podrazumijeva primjeren marketinški informacijski sustav, te spoznaterazvojne i druge mogućnosti svjetionika -turističkog odredišta.

  1. ZAKLJUČAK

Složeni investicijski projekt Kamena svjetla – turistička valorizacija jadranskih svjetionika više je od komercijalizacije osobitih nacionalnih resursa svjetioničarskih zgrada kojima u ime Republike Hrvatske upravlja poduzeće Plovput. Kompleksnost realizacije projekta se ogleda u postavljenim ekološkim standardima koji su predstavljali platformu i za oblikovanje modela evaluacije svjetionika namijenjenih turističkog valorizaciji, sa aspekta receptivnih kapaciteta.

Praktična evaluacija konkurentskih prednosti turističkog odredišta u kontekstu utvrđenih i dopustivih receptivnih kapaciteta u razvijenim zemljama se smatra preduvjetom efikasnoj dugoročnoj kontroliranoj valorizaciji.[12] Strateški promatrano takva evaluacija predstavlja garanciju očuvanja osjetljivih prirodnih resursa na razini koja dugoročno omogućuje uspješnu turističku valorizaciju. Interaktivno praćenje stanja prirodnih resursa konkretne turističke mikrolokacije, te nužnost brzih i efikasnih reakcija u slučaju utvrđenih promjena u prirodnom okruženju pojednostavljeno je ukoliko se isto provodi praktičnim modelima praćenja. Model evaluacije predstavljen u radu uspješno se primijenjuje u II fazi razvoja projekta Kamena svjetla. Na temelju njega se donose strateške poslovne odluke, te iste elaboriraju resornom Ministarstvu i hrvaskoj Vladi. Model je iskoristiv i za konkretizaciju svih potrebnih aktivnosti nakon uočavanja određenih odstupanja od očekivanih stanja. Takav pristup predmnijeva institucionalizirano upravljanje svjetionicima koji se turistički valoriziraju.

Predstavljeni model se potvrdio kao efikasna platforma i za donošenje relevantne diferencirane cjenovne politike.[13] Ista je osigurala dodatne cjenovne premije na svim lokalitetima na kojima se strogo pridržavalo kriterija predstavljenih u modelu. U sklopu funkcije praćenja stanja u prirodnom okruženju svjetionika potrebno je uspostaviti djelatnu platformu za planiranje, koordinaciju i kontrolu svih aktivnosti u funkciji upravljanja takvim specifičnim turističkim odredištem. Sustavan pristup upravljanju turističkim odredištem u kontekstu procijenjenih receptivnih kapaciteta sa aspekta osjetljivosti prirodnog okruženja predstavlja napredni spoznajni pristup novim tržišnim uvidima i zakonitostima.[14] U konačnici, kada je model evaluacije turističkog odredišta jasan u bitnim sastavnicama - zavisnim i nezavisnim varijablama, istraživač je tek na početku. Slijedeće faze istraživanja pretpostavljaju testiranje modela u praksi, na čemu se dugoročno spoznaje širi praktični potencijal modela i iskoristivost za korištenje u poslovnim slučajevima drugih odredišta s osobitom ambijentalnom vrijednošću. To je u konačnici i jedan od ciljeva ovoga rada, a predstavljalo je i poticaj za posebno istraživanje o atraktivnosti mikrolokacija jadranskih svjetionika koji još nisu uvedeni u projekt turističke valorizacije. U konačnici potvrđuje se i hipoteza da primjeren model evaluacije turističkog odredišta s posebnom ambijentalnom vrijednošću sa aspekta dopuštenih receptivnih kapaciteta određuje i visinu dodatne premije na utvrđenu cijenu smještaja.

  1. LITERATURA
  1. Čorak, S.; Marušić, Z.; i suradnici: TOMAS – Ljeto 2007., Institut za turizam, Ministarstvo turizma RH, Zagreb, 2008.
  1. Doyle, P., Marketing Management and Strategy, 3rd edition, Pearson Education Ltd., London 2002.
  1. Hooley, G.J., Saunders, J.A., Piercy, N.F., Marketing Strategy and Competitive Positioning,3th Ed, Prentice Hall, Harlow 2004.
  1. Luković, T., Šerić, N., Modelingofthemarketing strategyontourismdestinationwithaspecialambiencevalue, TheInternationalTourismResearchConference “SustainableTourismDevelopment” 25-27 NovemberStockholm 2008, Conferenceproceedings
  1. Perišić, M., Talijančić, J., Šerić., N., Identity of national heritage in function of specialised tourist offer of Croatia, 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar 21-24 June 2009, Conference proceedings
  1. Perišić, M., Andrijanić, G., Župarić, J., Sanacija svjetioničarskih zgrada i njihovo valoriziranje kroz komercijalne djelatnosti, naobjavljeno koautorsko istraživanje, Plovput Split 2009.
  1. Perišić, M., Svjetionici u turističkoj ponudi kao specifična destinacija, Interdisciplinary management research V, Poreč 8.-10. May 2009.
  1. Peter, J.P., Donnelly, J.H., Marketing Management: Knowledge and Skills, 7th Ed, Irwin, Burr Ridge 2004.
  1. Šerić, N., Kamena svjetla, priče i legende o jadranskim svjetionicima, o mjestima na kojima su izgrađeni i o njihovom podmorju, Marjan Tisak d.o.o. Split, travanj 2004.
  1. Šerić, N., Kriteriji procjene efikasnosti složenih investicijskih projekata, EF Split – Plovput Split, 2001., neobjavljena istraživačka studija
  1. Šerić, N., Realizacija II Faze složenog investicijskog projekta Kamena Svjetla – sanacija i revitalizacija svjetioničarskih zgrada bez ljudske posade, članak objavljen u stručnom časopisu za tehniku zaštite okoliša, Gospodarstvo i Okoliš, ožujak 2008., godina XVI, broj 90
  1. Šerić, N., Global Marketing in preservation of natural resources in specialised segments of Tourism in Croatia, First european yacht tourism congress, Megagraf , Split 2002.
  1. Šerić, N.,Disposalofwastewaterinecologicallysensitiveenvironmentoflighthouses, članakobjavljenuzbornikuradovaELMAR – međunarodnisimpozij, Zadarlipanj, 2002.
  1. Šižgorić, V., Perišić, M., Šerić, N., Marketing i upravljanje okolišem, stručni rad objavljen u časopisu za tehniku zaštite okoliša, Gospodarstvo i Okoliš, studeni 2009., godina XVII, broj 100
  1. Vlada Republike Hrvatske, Državna Uprava za zaštitu prirode i okoliša, Izvješće o

stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, Državna Uprava za zaštitu prirode i okoliša

Zagreb 1998.

16. Zakon o zaštiti prirode, Hrvatski sabor, Zagreb, 27. svibnja 2005.

1

[1]Perišić, M., Talijančić, J., Šerić., N., Identity of national heritage in function of specialised tourist offer of Croatia, 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar 21-24 June 2009, Conference proceedings

[2]Perišić, M., Svjetionici u turističkoj ponudi kao specifična destinacija, Interdisciplinary management research V, Poreč 8.-10. May 2009

[3] Šerić, N., Kamena svjetla, priče i legende o jadranskim svjetionicima, o mjestima na kojima su izgrađeni i o njihovom podmorju, Marjan Tisak d.o.o. Split, travanj 2004. godine, str. 4

[4]Šerić, N., Disposalofwastewaterinecologicallysensitiveenvironmentoflighthouses, članakobjavljenuzbornikuradovaELMAR – međunarodnisimpozij, Zadarlipanj, 2002.

[5] Peter, J.P., Donnelly, J.H., Marketing Management: Knowledge and Skills, 7th Ed, Irwin, Burr Ridge 2004.

[6] Šižgorić, V., Perišić, M., Šerić, N., Marketing i upravljanje okolišem, stručni rad objavljen u časopisu za

tehniku zaštite okoliša, Gospodarstvo i Okoliš, godina XVII, broj 100, studeni 2009., godina XVII, broj 100

[7] Šerić, N., Kriteriji procjene efikasnosti složenih investicijskih projekata, EF Split – Plovput Split, 2001., neobjavljena istraživačka studija

[8] Perišić, M., Svjetionici u turističkoj ponudi kao specifična destinacija, Interdisciplinary management research V, Poreč 8.-10. May 2009.

[9]Šerić, N., Realizacija II Faze složenog investicijskog projekta Kamena Svjetla – sanacija i revitalizacija svjetioničarskih zgrada bez ljudske posade, članak objavljen u stručnom časopisu za tehniku zaštite okoliša, Gospodarstvo i Okoliš, ožujak 2008., godina XVI, broj 90

[10]Perišić, M., Andrijanić, G., Župarić, J., Sanacija svjetioničarskih zgrada i njihovo valoriziranje kroz komercijalne djelatnosti, naobjavljeno koautorsko istraživanje, Plovput Split 2009.

[11]Luković, T., Šerić, N., Modeling of the marketing strategy on tourism destination with a special ambience value, The International Tourism Research Conference “Sustainable Tourism Development” 25-27 November Stockholm 2008, Conference proceedings,

[12] Hooley, G.J., Saunders, J.A., Piercy, N.F., Marketing Strategy and Competitive Positioning,3th Ed, Prentice Hall, Harlow 2004.

[13] Luković, T., Šerić, N., Modeling of the marketing strategy on tourism destination with a special ambience value, The International Tourism Research Conference “Sustainable Tourism Development” 25-27 November Stockholm 2008, Conference proceedings,

[14] Šerić, N., Global Marketing in preservation of natural resources in specialised segments of Tourism in Croatia, First european yacht tourism congress, Megagraf , Split 2002.