Alen Žunić, BSEng. Arch.
Nikola Matuhina, BSEng. Arch.
Faculty of Architecture, University of Zagreb
HR – 10000 Zagreb, Kačićeva 26
,
Conference paper (international reviewed)
Accepted: 15th April 2012
Modernist squares in Zagreb between two world wars
– the genesis and urban characteristics
Zagrebački trgovi moderne između dva svjetska rata
– geneza i urbanističke odlike
Modernism, squares, urban development, Zagreb
moderna, trgovi, urbanistički razvoj, Zagreb
Out of the present 65 squares in Zagreb that were included in the comparative urbanistic research, this report presents a dozen squares built between 1918 and 1941 on the matrix of modernist city regulations. Along with the five large squares that are significant and typical of the city, created in the new area east of Draškovićeva Street (their current names are: Trg hrvatskih velikana, Trg žrtava fašizma, Krešimirov trg, Kvaternikov trg and Kennedyev trg), the report also analyzes squares that were built in the planned residential districts on the city’s peripheral area at the time (Botićevtrg and Dubravkin trg in Kanal, Moslavački trg in the district of Volovčica, Kažotićevtrg and Zoričićev trg in Željezničarska kolonija, as well as small, nameless squares in Naselje Istrana i invalida and on Selska Street in the district of Trešnjevka, etc.).
All the squares were processes using the uniform analytical template that included the following: square’s position in the city’s tissue, its historical development, zoning regulations, changes in name, layout and size, functional characteristics, traffic scheme, square design and urban equipment, garden elements and plant, construction characteristics (physical typology of the buildings, height of square forming buildings, location on the lot) and architectural landmarks. Individual catalogue elaboration comes with comparative table and analytical map presentations, as well as original archive documentation.
Along with these built squares, we will also mention several squares that were planned during the 1920s and 1930s but were never built, and whose space was erased with later modifications. The report will also show significant zoning interventions of the period between the wars on existing historical squares in the Upper and Lower Town that underwent architecturally relevant redesigns.
______
Od ukupno 65 danas postojeća zagrebačka trga, koji su obuhvaćeni poredbenim urbanološkim istraživanjem, u priopćenju se prezentira desetak trgova nastalih u razdoblju 1918.-1941. na matricama gradskih regulacija moderne. Uz pet velikih trgova gradskog značaja i reprezentativnosti, formiranim u novom području istočno od Draškovićeve ulice (današnjih imena: Trg hrvatskih velikana, Trg žrtava fašizma, Krešimirov trg, Kvaternikov trg i Kennedyev trg), analizirani su i trgovi nastali u okviru planski izgrađenih stambenih naselja na tadašnjoj gradskoj periferiji (Botićev i Dubravkin trg na Kanalu, Moslavački trg na Volovčici, Kažotićev i Zoričićev trg u Željezničarskoj koloniji, kao i mali neimenovani trgovi u Naselju Istrana i invalida te na Selskoj cesti na Trešnjevci, itd.).
Svi su trgovi obrađeni po ujednačenome analitičkom obrascu koji obuhvaća: položaj u gradskom tkivu, povijesni razvoj trga, urbanističke regulacije; mijene imena, tlocrtnog oblika i veličine, funkcionalne osobitosti, prometnu shemu, uređenje i opremu prostora, perivojne elemente i nasade, karakter izgradnje (fizičku tipologiju zgrada, etažnost, položaj na parceli) i arhitektonske orijentire. Pojedinačnu katalošku elaboraciju prate usporedbeni tablični i analitički kartogramski prikazi, kao i izvorna arhivska dokumentacija.
Uz navedene izvedene trgove, ukazuje se i na nekoliko planiranih trgova iz 1920-ih i 1930-ih godina koji nikada nisu izvedeni, a njihov je prostor poništen kasnijim preregulacijama. Također se prezentiraju važniji urbanistički zahvati međuratnoga doba na ranije nastalim povijesnim trgovima Donjega i Gornjega grada, koji su doživjeli autorski relevantna preoblikovanja.
Uvod
Među javnim prostorima Zagreba osobitu identitetsku i socijalnu važnost imaju trgovi, pa je istraživanje njihovih urbanističkih odlika bitan segmentu sistematizaciji planerskih prostornih podataka.[1] Zagreb danas ima 65 trgova[2], od toga je 25 povijesnih, formiranih do kraja Prvoga svjetskog rata[3], 10 ih je nastalo u međuratnom razdoblju moderne (1918.-1941.), a 30 je trgova rezultat suvremenog razvoja grada (nakon 1945.).
Zanimljivu poveznicu povijesnih trgova klasične forme, zatvorenog perimetra i naglašeno dekorativne ‘slike’ te novijih trgova otvorenih koncepata, čine međuratni trgovi formirani namatricama gradskih regulacija moderne. U prvom redu to je pet velikih trgova gradskog značaja što su tijekom 1920-ih i 1930-ih godina nastali na novom području istočno od Draškovićeve ul.[4] (onodobnoga ‘limesa’ grada), današnjih imena: Trg hrvatskih velikana, Trg žrtava fašizma, Krešimirov trg, Kvaternikov trg i Kennedyev trg.
Drugu skupinu čini pet malih ‘stambenih’ trgova smještenih u planski izgrađenim naseljima na tadašnjoj gradskoj periferiji: Botićev i Dubravkin trg na Kanalu, Moslavački trg na Volovčici, te Kažotićev i Zoričićev trg u Željezničarskoj koloniji.[5]
Zanimljiva komplementarna tema su i neimenovani ‘pseudotrgovi’[6] koji se u onodobnim naseljima socijalnog stanovanja[7] javljaju u obliku zajedničkih ‘dvorišta’ s perivojem, igralištem i okupljalištem stanovnika. Ti neograđenii prostori slobodnog pristupa uređeni su na gradskom zemljištu pa nesumnjivo imaju i neke atribute javnih trgova. Nalazimo ih na desetak lokacija, primjerice: u sklopu ‘gradskih kuća’na Kanalu, u Plinarskom naselju[8], u skupini ‘malih stanova’ na Laščinjaku[9], naselju ‘malih stanova’ na Gogoljinom brijegu[10], sklopu ‘provizornih stanova’ na tzv. Pongračevom zemljištu[11], ZET-ovom naselju sjeverno od trešnjevačke Remize, Naselju I. hrvatske štedionice na Trešnjevci, Naselju Ante Starčevića u Donjoj Dubravi..., a najdosljedniji primjer ovoga tipa ‘trga-dvorišta-perivoja’ očuvan je u Naselju Istrana i invalida[12].
Geneza – povijesni okvir
Područje istočno od Draškovićeve ul. u shematičnom je rasteru bilo predviđeno za širenje grada i u prvoj (1865./67.), i u drugoj Regulatornoj osnovi Zagreba (1887./89.) – tada bez naznaka današnjih trgova[13] - no do kraja Prvoga svjetskog rata taj je prostor ipak ostao neparceliran i gotovo neizgrađen[14]. Ipak, druga je regulatorna osnova zbog ‘kosog’ kanaliziranja potoka Medveščaka odredila trasu buduće dijagonalne Ulice Račkog na čijem će potezu nastati tri velika međuratna trga. U Lenucijevoj Regulatornoj osnovi za istočni dio grada (1905.) potvrđena je ta radijalna ulica, a prvi je puta ucrtan i rombični trg na mjestu današnjeg Trga žrtava fašizma. Ucrtan je i manji poligonalni prostor kod budućega Krešimirova trga, a položajem je definiran i ‘trg pored tvornice konjaka’ (današnji Kvaternikov trg).[15] Zanimljivo je da je na području obuhava te regulacije bilo predviđeno čak 12 novih trgova[16] od kojih većina nije izvedena[17], a realizacija trgova koji su predmet našeg interesa započela je tek ranih 20-ih godina.
Trg hrvatskih velikana[18] - Natječajnim rješenjem za palaču zagrebačke Burze (1920./21.) Viktor Kovačić je inaugurirao i urbanistički koncept do tada nepostojećeg trga, postavljajući na koso odrezanim uglovima trokutastih blokova dvije začelne palače koje formiraju ulaz u novu dijagonalnu ulicu (Račkog). Izgradnjom Burze (1927.), susjednog Doma inženjera i tehničara (1926./27.)[19], a do kraja desetljeća i ostalih zgrada na obodu[20] dovršen je prvi reprezentativni trg međuratnoga razdoblja.
Trg žrtava fašizma[21]- Nije sačuvan projekt po kojemu je početkom 1920-ih godina započela izvedba tog trga, no na planu grada iz doba gradonačelnika V. Heinzela, koji je sadržavao i djelomičnu regulatornu osnovu (1923.)[22], zapadna i sjeverna njegova strana već su bile gotovo izgrađene, za istočnu je izvršena parcelacija, a južna je dobila regulacijske crte budućeg bloka. Izgradnja na rubu trga okončana je do 1933.[23], a u potpunosti trg je dovršen izgradnjom rotonde Doma hrvatskih umjetnika na središnjoj točki perivojne plohe (1938.).[24]
Krešimirov trg[25] - Treći veliki trg, na dijagonali kanaliziranog potoka Medvešćaka, nastaje na negdašnjem sajmištu[26] gdje je smještaj trga (iako u drugačijem obliku, veličini pa i mikrolokaciji) anticipirao još M. Lenuci (1905.)[27]. Kada je započela izvedba zgrada na istočnom rubu toga prostora (1923.) u regulatornoj je osnovi iste godine umjesto trga ovdje ucrtan puni blok[28], a s tom je pretpostavkom izgrađivana i zapadna ovojnica (od 1927.), te monumentalni sjeverni potez s Državnom trgovačkom akademijom (1931.-1938.).[29] Tek Generalna regulatorna osnova Zagreba (V. Antolić, J. Seissel, 1936. (1938.))[30] taj prostor definira kao trg i izuzima ga od izgradnje. Na temelju prvonagrađenoga natječajnog rada Ciril Jeglič (1937./38.) oblikuje plohu trga kao pejsažni perivoj s modernim dječjim igralištem u sjevernoj polovici (prvo dječje igralište u Hrvatskoj).[31] Arhitektonska opna trga dovršena je 1941.[32], s iznimkom dvije poslijeratne interploacije (1957.).[33]
Kvaternikov trg[34]- Krajem 19. stoljeća formirana je gradska mitnica s većim praznim prostorom i okretištem konjskog tramvaja gdje Lenuci u regulatornim osnovama istočnog dijela grada (1905. i 1907.) predviđa uređenje četvrtastog trga.[35] No, regulacijske crte obodne izgradnje utvrđene su tek na Heinzelovu planu-osnovi (1923.)[36]. Prva zgradana južnom rubu bila je samostojeća zgrada kupališta (1928.), a većina stambeno-poslovnih četverokatnica po obodu trga gradi se pred Drugi svjetski rat (1939./40.)[37]. U to je vrijeme na trgu uređena tržnica[38] s obodnim drvoredom jablana. Trg je dovršen izgradnjom robne kuće ‘Nama’ (1968.)[39], a nedavno mu je potpuno preuređena ploha (2009.).[40]
Kennedyjev trg[41]- U regulacijama koje su slijedile nakon Lenucijeve osnove (iz 1905.) dosljedno je provođena ideja velikoga lučnog bulevara usmjerenog na glavni ulaz perivoja Maksimir (Prachtstrasse ili ‘Sjajna ulica’, današnja Zvonimirova), pa trg u osi te ulice koncepcijski nije bio očekivan. Trokutasti izduženi trg ovdje je ucrtan tek u Generalnoj regulatornoj osnovi Zagreba (1936. (1938.)) u kojoj se pred ulicom Svetice bulevar Zvonimirove račva i dobiva južni krak[42] prema Željezničarskoj koloniji.[43] Na tome „zelenom” trokutu omeđenom prometnicama prije Drugoga svjetskog rata započeta je samo realizacija začelne zgrade Ekonomskog fakulteta (1939./40.)[44], no sva obodna paviljonska izgradnja je poslijeratna, uglavnom iz 1950-ih i 1960-ih godina, pa taj sloj dovršetka trga određuje njegovu prijelaznu poziciju prema suvremenim trgovima otvorenoga perimetra.
Trgovi stambenih naselja po genezi suuglavnom jednoslojni i odgovaraju vremenu nastanka naseobinske cjeline. Najraniji su Dubravkin i Botićev trg u naselju na Kanalu (1922.-1925.), zatim nastaju Zoričićev i Kažotićev trg u Željezničarskoj koloniji (1924.-1928.), te Moslavački trg na Volovčici (att. J. Seissel i J. Pičman, od 1931.). Spomenuti neimenovani ‘trgovi-dvorišta’ u naseljima socijalnog stanovanja također su iz istog vremena (svi primjeri nastaju 1922.-1941.).[45]
Urbanističke odlike
Prema funkcionalnoj tipologiji zagrebački međuratni trgovi mogu se klasificirati kao: a) reprezentativni, ‘ceremonijalni’ (Trg hrvatskih velikana), b) tržni, sajmeni (Kvaternikov trg), c) perivojni (Krešimirov trg, dijelom i Trgovi žrtava fašizma te Kennedyjev), d) stambeni, perivojno-igrališni (svi trgovi naselja).
Tlorisni oblici trgova su geometrizirani, a javljaju se u: a) kvadratičnim oblicima (Trg žrtava fašizma, Krešimirov trg, Kvaternikov trg, Kažotićev trg), b) trokutastim i ljevkastim oblicima (Trg hrvatskih velikana, Kennedyjev trg, Botićev trg, Dubravkin trg, Zoričićev trg), te u c) izduženim četverokutnim oblicima (Moslavački trg i većina ‘trgova-dvorišta’ u naseljima socijalnog stanovanja), d) trapeznim oblicima (‘trgovi-dvorišta’ na Lašćinjaku i Plinarskom naselju).
Površine gradskih trgova kreću u rasponu 1 - 4,35 ha (prosječno oko 2 ha), dok su trgovi stambenih naselja znatno manji 0,34 - 0,62 ha (prosječno oko 0,5 ha). Krešimirov trg i danas je najveći trg u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj (220 x 210 m), s površinom od 43.500 m2 ! Obrada podne plohe kod većine je trgova u kombinaciji travnatog partera s elementima visokih nasada, te hodnih površina izvedenih u opločenju, asfaltu ili sipini. Samo su Kvaternikov i Trg hrvatskih velikana potpuno artificijelni, pokriveni kamenim pločama.
Uz uobičajenu urbanu opremu, zanimljivo je da svih pet velikih gradskih trgova imaju reprezentativne fontane, a Kennediyjev i Krešimirov trg i skulpture, dok gotovo svi stambeni trgovi sadrže opremljena dječja igrališta[46].
Promet je prisutan na svim promatranim trgovima – preko šest trgova prolazi i tramvaj, a u komunikacijskoj matrici to su važne čvorne točke (na Krešimirov trgu sutiče se čak 10 uličnih odvojaka!).
Na trgovima gradskoga značaja dominira ugrađena obodna izgradnja, pretežito P+4, postavljena na regulacijskoj crti.[47] Uz trgove stambenih naselja rubno su izgrađene obiteljske kuće (visine P ili P+1, uglavnom poluugrađene ili u nizu), s pomakom građevne crte i predvrtovima na trgovima Volovčice i Željezničarske kolonije.Osim urbanističkog koncepta, bitna vrijednost gradskih trgova su i autorski relevantne istaknute građevine javnoga značaja.
Zaključak
Zagrebački trgovi moderne važna su poveznica povijesnih trgova klasične morfologije i ‘dekorativnoga’ programa, te suvremenih trgova otvorenog perimetra i socijalno obogaćenih funkcija. U vrijeme naglog širenja grada tijekom 1920-ih i 1930-ih godina ti trgovi u novoizgrađenim dijelovima čine najkvalitetnije danas amblematske gradske prostore urbanistički osmišljenog koncepta i vrijedne moderne arhitekture.[48]
Bibliography [selected]
*** (1927.), Regulatorna osnova za istočni dio grada, „Obzor“, 18. I. !927., Zagreb
*** (1997.), Park na Krešimirovom trgu u Zagrebu [katalog izložbe], Galerija ULUPUH, Zagreb
*** (2006.), Zagrebački leksikon, 1-2, Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža, Masmedia, Zagreb
Antolić, V.; Seissel, J. (1933.), Regulatorna osnova za grad Zagreb, „Tehnički list“, XV, 6-7: 73-76, Zagreb
Barišić Marenić, Z. (2007.), Urbanističko-arhitektonsko-hortikulturno oblikovanje. Trg kralja Petra Krešimira IV. Zagreb / Urbanistic-architectural-horticultural design. King Petar IV Square Zagreb, in: Radović Mahečić, D. (ed.), Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930's: 285-292, Institut za povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb
Barišić, Z. (2002.), Trg kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu. Urbanističko-arhitektonska i perivojna geneza, „Prostor“, 10, 1(23): 77-92, Zagreb
Franković, E. (1983.), Regulatorna osnova istočnih područja Zagreba. Prilog poznavanju urbanizma na prijelazu stoljeća, „Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena“, 49: 245-274, Zagreb
Hribar, S. (1930.), Razvitak grada Zagreba 1919.-1929., in: Kušević, R. (ed.), Jugoslavija na tehničkom polju 1919.-1929.: 239-245, Zagreb
Jukić, T. (1999.), Povijesno-urbanistički razvoj područja Peščenice-sjever u Zagrebu. Analiza dosadašnje planske dokumentacije, „Prostor“, 7, 1(17): 25-48, Zagreb
Knežević, S. (1992.), Regulatorna osnova Milana Lenucija za dio Zagreba od željezničke pruge do rijeke Save iz 1907., 'Radovi IPU', 16: 169-197, Zagreb
Knežević, S. (2003.), Zagrebu u središtu, Barbat, Zagreb
Laslo, A. (1995.), Arhitektura modernog građanskog Zagreba, „Život umjetnosti“, XXX, 56-57: 58-71, Zagreb
Laslo, A. (2001.), Das Gewicht des Stadtraums. Zagrebs Aufbruch zur Moderne von 1900 bis 1945, „Werk, buen + wohnen“, 9: 24-37, Zürich
Lovrić, P. (ed.) (1994.), Zagreb na geodetsko-katastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjigama [katalog izložbe], Umjetnički paviljon, Zagreb
Milić, B. (1989.), Djelo Cirila Jegliča u Zagrebu, „ČIP“, XXXVI, 7-8: 31, Zagreb
Premerl, T. (1983.), Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, nova tradicija, Matica hrvatska, Zagreb
Radović Mahečić, D. (1992.), Željezničarska kolonija u Maksimiru u kontekstu radničkih naselja nastalih u Zagrebu između dva svjetska rata, „Radovi IPU“, 16: 199-215, Zagreb
Radović Mahečić, D. (2002.), Socijalno stanovanje međuratnog Zagreba, Horetzky, Zagreb
Vaništa-Lazarević, E. (1990.), Arhitektura Ivana Meštrovića na primjeru Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu [magistarski rad], Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Sources
MGZ – Muzej grada Zagreba, Opatička 20:
-Zbirka planova i nacrta Zagreba - 571
-Zbirka fotografija - 572
DAZG – Državni arhiv u Zagrebu, Opatička29:
-Zbirka planova i nacrta grada Zagreba - 1133 [1123]
-Kartografska zbirka - 1132 [0869]
-Zbirka fotografija – 1135 [0866]
* Autori teksta su autori i crteža pripremljenih uz ovaj rad.
[1] Istraživanje je tijekom 2011./12. provedeno na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru znanstvenog projekta 'Urbanističko i pejsažno nasljeđe Hrvatske kao dio europske kulture' [šifra projekta pri MZOS: 054-0543089-2967]. Za mentorsko vodstvo zahvaljujemo prof. dr.sc. Mladenu Obadu Šćitarociju i doc. dr.sc. Zlatku Karaču.
[2] Prema popisu ulica Grada Zagreba riječ 'trg' se nalazi u nazivima 64 prostorne cjeline, čemu treba pribrojiti i Kaptol koji iako ne nosi naziv trga to ipak jeste - i po svome obliku i genezi, i po 'kružnom' sustavu kućnih brojeva karakterističnom za numeraciju trgova (Zagreb – plan grada 1:20.000, Trsat polo d.o.o., Zagreb, 2008.).
[3] U taj su broj uključeni i povijesni trgovi nekada zasebnih prigradskih sela Šestina, Markuševca i Podsuseda, koji su danas inkorporirani u urbanu cjelinu Zagreba te se i navode u popisu gradskih ulica.
[4] Hribar, 1930.
[5]Radović Mahečić, 1992: 199-204
[6] Pod ovim se pojmom misli na polujavne prostore koji formalno nisu imenovani kao trgovi, ali imaju izgled i sve bitne urbanističke elemente trga.
[7]Radović Mahečić, 2002.
[8]Na početnom dijelu Radničke ceste.
[9]Danas spoj Radničke i Heinzelove ulice.
[10]SklopjesmještenuzsredišnjidioPetroveulice.
[11]NaugluSelskeiOzaljskeulice.
[12]UzSelskuulicu.
[13] U drugoj Regulatornoj osnovi ucrtana su na ovom području tri neizvedena trga: novi Trg 'D' planiran po prilici na položaju blokova oko današnje Klasične gimnazije, zatim Trg 'S' na dalekoj istočnoj periferiji budućeg naselja Peščenica te trokutasti prostor na mjestu mitnice, budućega Kvaternikova trga (Knežević, 2003: 158, 163).
[14]Izgradnja je tek marginalno prisutna na sajamskom Zagrebačkoom zboru uz Martićevu ul. i na začetku stambenih blokova istočno od Heinzelove ul.
[15]Franković, 1983: 247, 251; Knežević 1992: 187; *** 1927.
[16]Jukić, 1999: 35
[17]GlavninaovihurbanističkihpostavkizadržanajeiuLenucijevojosnovizaregulaciju željeznice (1907.) nakojojjetakođerprikazanicijelinoviistočnidiograda.
[18] Povijesni nazivi: Trg Burze (1928,), Trg münchenskih žrtava (1941.), Trg Jože Vlahovića (1946.), Trg Burze (1990.), Trg hrvatskih velikana (2001.) (*** 2006, 2: 431).
[19] Autor je A. Baranyai.
[20] Uglovnica prema Jurišićevoj ul. djelo je B. Auera (1929.), a uglovnica Janeković prema Draškovićevoj ul. H. Ehrlicha (1928.).
[21] Povijesni nazivi današnjega Trga žrtva fašizma: Trg N (od ranih 20-ih godina), Trg Petra I. osloboditelja (1927.), Trg III (1941.), Trg Kulina bana (1942.), Trg žrtava fašizma (1946.), Trg hrvatskih velikana (1990.), Trg žrtava fašizma (2000.) (*** 2006, 2: 434).
[22] Jukić, 1999: 38-40; Lovrić (ed.), 1994: 101
[23]PosljednjajeizvedenastambenazgradaJAZUnajužnojfrontiE. ŠenaiM. Kovačević (1933.); odrelevantnihautorakućunabr.3 projektiraojeV. Kovačić (1922.), kućenabr. 2, 4, 5, 6, 9 djelosuA. Baranyai (sve 1924.-1929.), J.uglovnicunaZvonimirovuul. projektiraI. Fischer, S.uglovnicuR. Lubynski (1922./23.).
[24] Dom je djelo I. Meštrovića i skupine arhitekata: Z. Kavurića, H. Bilinića, I. Zemljaka, L. Horvata, N. Molnara, i dr., a preuređenje u džamiju za vrijeme II. svj. rata izveli su Z. Požgaj i S. Planić.
[25] Povijesni nazivi: Trg kralja Petra Krešimira IV. (1928.), Staljinov trg (1946.), Lenjinov trg (1950.), Krešimirov trg (1990.) (*** 2006, 1: 553).
[26] Zbog izgradnje HNK sajmište je krajem 19. st. izmješteno na ovaj prostor.
[27] Franković, 1983: 247
[28]Jukić, 1999: 38-40; Lovrić (ed.), 1994: 101
[29] Autor zgrade je Z. Vrkljan.
[30] Antolić, Seissel, 1933.
[31]KasnijeperivojnezahvatenatrgupotpisujuI. ZemljakiF. Kršinić spostavomskulpture ’Njegovateljicaruža’ (1955.) iM. Halambek-Wenzler (1979., 1991. i 1997.) (Milić, 1989: 31; *** 1997.).
[32] Među autorima stambenih i stambeno-poslovnih zgrada izgrađenih na obodu trga jesu: V. Rieszner, Đ. Kastl, S. Benedik & A. Baranyai, V. Šterk, V. Neumann, A. Carnelutti, O. Goldscheider, S. Löwy, B. Petrović, J. Korjka, Đ. Kiverov, Đ. Krekić i dr., dakle plejada ponajboljih onodobnih mladih arhitekata.
[33]Iscrpne studije o Krešimirovu trgu objavila je Barišić, 2002; Barišić Marenić 2007.
[34] Povijesni nazivi: Međašni trg (trad.), Trg Eugena Kvaternika (1928.), Trg pobjede (1946.), Kvaternikov trg (od kraja 1940-ih god.) (*** 2006, 1: 582).
[35]Franković, 1983: 247, 251; Knežević 1992: 187
[36]Jukić, 1999: 38-40; Lovrić (ed.), 1994: 101
[37]AutoritihnovogradnjisuB. Petrović, Z. Vrkljan, M. Kauzlarić, S. Gomboš idr.
[38]U novi sklop na početku Šubićeve ul. tržnica je izmještena 2001.
[39] Autori su S. Jovičić i J. Hitl.
[40] Autor je M. Geng.
[41] Trg nema prethodnih povijesnih naziva jer je do polovice 1960-ih godina smatran dijelom Zvonimirove ulice, s pripadajućim kućnim brojevima.
[42]Današnja Budakova ul.
[43] Jukić, 1999: 32, 33
[44] Autori su S. Kliska i J. Denzler.
[45] Radović Mahečić, 2002.
[46]Iznimka je Botićev trg na Kanalu koji je nedavno pretvoren u parkiralište.
[47]Iznimka je Kennedyev trg koji je u poslijeratnom razdoblju dovršen novijim slobodnostojećim zgradama paviljonskog koncepta s predvrtovima i pomakom građevne crte u dubinu parcele.
[48] Premerl, 1983; Laslo, 1995; Laslo, 2001.